
Umjesto da se protivimo razvoju nuklearne elektrane u Krškom (NEK), trebali bismo se uključiti u financiranje izgradnje drugog bloka NEK, ustvrdio je čelnik tršćanskog ogranka talijanske udruge industrijalaca Confindustria Michelangelo Agrusti, okrenuvši za 180 stupnjeva dosadašnji negativan talijanski stav o slovensko-hrvatskoj nuklearci, ali i o nuklearnoj energiji u cjelini.
- Pokrajina
Friuli-Venezia Giulia mogla bi sudjelovati u udvostručenju snage Krškog.
Mogli bismo pokrenuti pregovore sa Slovenijom i Hrvatskom kako bi se
vidjelo jesu li one zainteresirane za zajedničko sudjelovanje. Tako bi
se regiji zajamčila značajna opskrba energijom po reguliranim cijenama
koje bi nas djelomično zaštitile od geopolitičkog stresa. Dostupne su
sve tehnologije za sigurnu elektranu - komentirao je Agrusti, čiji su
prijedlog u petak, među ostalim, podržali bivši guverner spomenute
regije Renzo Tondo, čelnica tršćanske organizacije stranke Forza Italia
Sandra Savino i čelnik regionalne podružnice Trgovačke komore Italije
Antonio Paoletii. Tondo je otkrio da se još prije 18 godina zalagao za dogovor sa
Slovenijom o budućnosti NEK-a, napomenuvši kako je u to vrijeme
postojala bolja financijska situacija u regiji i Italiji za ulazak u
jedan takav financijski zahtjevan projekt. - Pokretanje dijaloga sa Slovenijom radi procjene mogućeg
uključivanja regionalnog sustava u razvoj postrojenja, također s ciljem
stabilne i isplative opskrbe energijom, konkretna je polazna točka u
široj raspravi o energetskoj sigurnosti regije, ali i cijelog
sjeveroistoka Italije - komentirala je Sandra Savino. Riječ je, dodala
je, o pitanju koje se ne može rješavati sloganima ili ideološkim
predrasudama, već zahtijeva ozbiljnu, tehničku i političku analizu. - Suradnja sa
Slovenijom i okolnim područjem može postati strateška poluga za jačanje
uloge regije u glavnim energetskim, logističkim i proizvodnim mrežama
kontinenta - smatra čelnica Forza Italije za tršćansku regiju. Seizmički nemir Ni protivnika Agrustijeve ideje, očekivano, ne manjka. Vijećnica u
regionalnoj skupštini spomenute pokrajine iz pokreta Pet zvjezdica
Rosaria Capozzi, primjerice, ocjenjuje NEK u cjelini nedovoljno sigurnim
projektom s obzirom na, podsjeća, seizmički profil područja u kojem se
elektrana nalazi. - Riječ je o seizmički aktivnom području između tektonskih struktura
Jadrana i Panonskog bazena. Elektrana je izgrađena 1983., kada je
razumijevanje seizmičnosti područja bilo manje napredno nego danas -
komentirala je Rosaria Capozzi. Njezini istomišljenici podsjećaju da je
Krško udaljeno svega 120 kilometara od Trsta te da se načelno
protivljenje nuklearnoj energiji u Italiji ne može odnositi samo na
teritorij države, već i na njezino neposredno okruženje. Protiv
Agrustijeve ideje su i Zeleni i Lijevi savez. Slovenija je, podsjetimo, donijela političku odluku o izgradnji
drugog bloka NEK-a i pokrenula proceduru promjene prostornih planova i
izrade prethodne procjene o izradi studije utjecaja na okoliš. Stoga je
investicijska odluka još na čekanju, a tek treba utvrditi i koliko bi
taj projekt koštao. Prema prvotnim planovima, NEK 2, kao i sadašnja
nuklearka, temeljila bi se na reaktoru s vodom pod tlakom, ali znatno
veće snage. Dok je reaktor u NEK-u 1 snage 696 megavata, u novi blok
trebao bi biti ugrađen reaktor snage od 1000 do 1650 megavata s
godišnjim kapacitetom proizvodnje električne energije od 8000 do 13 200
gigavatsati. Okvirne procjene o cijeni izgradnje NEK-a 2 polaze od deset
milijardi eura. Černobil kao okidač Zbog dugotrajnosti i osjetljivosti procedure za izgradnju NEK-a 2
Hrvatskoj zasad nije službeno ponuđeno uključiti se u tu investiciju,
ali je iz Banskih dvora u niz navrata poručeno da postoji načelna
zainteresiranost za uključivanje u NEK 2.
Iako je šezdesetih godina
prošlog stoljeća imala četiri nuklearne elektrane na svome području,
Italija je postupno ugasila sve četiri i zauzela stav o
neprihvatljivosti nuklearne energije. Okidač je, kao i u mnogim drugim
slučajevima, bila nesreća u nuklearci u Černobilu 1986. To bi se moglo
promijeniti, osim kroz inicijativu Michelangela Agrustija, i zbog najave
premijerke Giorgie Meloni da će njezin kabinet izaći s prijedlogom
zakonskog okvira za razvoj malih nuklearnih reaktora.